Umnjaci i problemi koje stvaraju

Folikularna cista u području donjeg desnog impaktiranog umnjaka; gornji levi impaktirani umnjak

Intraoralni klinički nalaz pre hirurškog zahvata

Incizija mukoperiosta i repozicija mukoperiostalnog režnja

Uklonjena kost i oslobođena kruna

Izvlačenje zuba iz kosti

Vađenje impaktiranog umnjaka (video)

Umnjaci (dentes serotini - treći molari, sapijentesi, osmice, zubi mudrosti) predstavljaju osmi zub od medijalne linije u ljudskoj vilici. Upravo zbog toga se ovi zubi često i nazivaju "osmice". Čovek ima ukupno četiri ovakva zuba.

Za razliku od ostalih zuba, umnjaci se razvijaju relativno kasno. Kod mnogih ljudi, što je dokazano rendgenskim snimcima, mineralizacija umnjaka se odvija tek u 14-oj godini, a izbijaju tek u adultnoj dobi (između 18 i 25 godine ).Zbog toga ovi zubi i nose naziv umnjaci (zubi mudrosti).

Evolucijskim razvojem, vilice se smanjuju što ne prati odgovarajuću redukciju u broju i veličini zuba. Zbog toga sve češće nailazimo na problem impaktiranih i retiniranih zuba, a najčešće se radi o trećim kutnjacima.

Terapija impaktiranih i retiniranih trećih kutnjaka je alveotomija, tj. hirurško uklanjanje takvih zuba. Alveotomija u području trećih kutnjaka označava ciljano odstranjivanje kosti koja okružuje umnjak i onemogućava njegovo izvlačenje. Nakon što se ukloni koštani oklop, zub se vadi.

Impaktirani umnjaci

Impaktirani zubi ne mogu da niknu zbog mehaničke prepreke. Mehanička prepreka u normalnoj vilici je drugi zub, koji kruni impaktiranog zuba smeta da nikne, ili kost uzlaznog kraka mandibule. Prepreka je i manjak mesta u zubnom luku.

Retinirani umnjaci

Retinirani zubi nisu nikli iz kosti zbog uzroka koji nisu mehanički i mogu biti različite etiologije:

1. Pogrešan smer uzdužne osovine zametka ili zuba. Ovakav zub može preći određeni put, ali samo unutar kosti.
2. Zametak položen duboko u kosti gornje ili donje vilice morao bi da pređe dug put do alveolarnog ruba kosti. Impuls za „rast“ je postojao, ali je „potrošen“ u toku dugog puta.
3. Patološki procesi koji su oštetili zametak ili razvijeni zub. Trauma ili upala oštećuju zametak što može uzrokovati zastoj u razvitku zuba i njegovu retenciju. Folikularne ciste takođe uzrokuju retenciju zuba jer zub ne može proći kroz cističnu šupljinu (vidi sliku: Folikularna cista u području donjeg desnog impaktiranog umnjaka; gornji levi impaktirani umnjak)
4. Hereditarni uzroci, odnosno i roditelji imaju iste retinirane zube.
5. Manjak impulsa za nicanje uzrokuje retenciju.
6. Zametak zuba nalazi se na pogrešnom mestu. Na primer, u uzlaznom kraku mandibule ili u maksilarnom sinusu i ne može izbiti u alveolarni greben .

Impaktirani i retinirani zubi najčešće se otkrivaju slučajno, rendgenskim snimkom ili se utvrde kliničkim pregledom kada se pacijent javi zbog bolova, otoka ili drugih tegoba povezanih sa impakcijom ili retencijom zuba .

Perikoronitis

Kod delimično izniklih ili poluimpaktiranih zuba dolazi i do akutne upale okolnog mekog tkiva – perikoronitisa . Ova je komplikacija gotovo isključivo vezana za otežano nicanje donjeg umnjaka i čini 95-99 % svih perikoronitisa. Perikoronitis u području gornjeg umnjaka je redak fenomen jer je zbog povoljnih anatomskih odnosa regija gornjih molara otpornija na invaziju bakterija. Perikoronitis se manifestuje jakim bolom u području zahvaćenih zuba koji iradira u uho, temporomandibularni zglob i u zadnju submandibularnu regiju. Trizmus (otežano otvaranje usta), disfagija (otežano gutanje), submandibularni limfadenitis (upaljene limfne žlezde ispod donje vilice), crvenilo i otok okolne sluzokože kliničke su manifestacije tog stanja. (vidi sliku: Perikoronitis)

Na pritisak u području perikoronitisa pacijent odgovara bolnom senzacijom i dolazi do pražnjenja gnojnog sadržaja.

Terapija impaktiranih umnjaka

Terapija neizniklih umnjaka je hirurško vađenje ovih zuba.

Postoje mnoga razilaženja u vezi s indikacijama za odstranjenje impaktiranih i retiniranih zuba. Kao apsolutna indikacija za odstranjenje tih zuba je bol zbog njihovog pritiska na živac i pulpitični bol zbog razaranja korena susednih zuba (zbog različite tvrdoće krune i korena). Odgađanje vađenja impaktiranog zuba nije najbolji postupak jer se komplikacije mogu pojaviti kod osoba preko četrdeset godina starosti. Tada mnogi pacijenti već imaju i neku drugu hroničnu bolest (kardiovaskularnu, dijabetes, hemoragični sindrom i drugo) što operativni zahvat otežava u znatnoj meri. Koštano tkivo donje vilice postaje kompaktnije i gubi na elastičnosti sa smanjenom vaskularizacijom, produženim vremenom zarastanja, a mogućnost infekcije i drugih komplikacija znatno je veća. Idealno vreme za hirurško uklanjanje impaktiranih umnjaka je kod završene jedne trećine rasta korena zuba i pre završetka formiranja druge trećine korena, obično između sedamnaeste i dvadesete godine života.

Stroge indikacije za vađenje umnjaka su perzistirajući i rekurentni perikoronitisi, apscesi, pulpna i periapikalna patologija, opsežna karijesna destrukcija, parodontne bolesti, cistične i tumorozne promene i resorpcija drugog molara uzrokovana impaktiranim umnjakom.

Kontraindikacije za vađenje umnjaka su pravilna erupcija i opravdana funkcija u denticiji, duboka impakcija bez lokalnih i sistemskih smetnji, potencijalno narušavanje integriteta susednih struktura alveotomijom i neprihvatljiv rizik za pacijentovo zdravlje, kao i poodmakla starosna dob pacijenta.